Osobe sa invaliditetom na području Tuzlanskog kantona svakodnevno se susreću sa brojnim problemima, koji u velikoj mjeri otežavaju njihov život.
Diskriminacija po osnovu zapošljavanja, arhitektonske barijere, nerazumijevanje šire društvene zajednice za probleme i potrebe osoba sa invaliditetom samo su neki od problema koji muče ovu ugroženu populaciju.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema centralni registar osoba sa invaliditetom na nivou države, niti jedinstven zakon koji obuhvaća probleme osoba sa invaliditetom i realizaciju njihovih prava.
Problemi ratnih vojnih invalida
Na području Tuzlanskog kantona ima 7.500 ratnih vojnih invalida, od toga 400 ljudi spada u kategoriju ratnih vojnih invalida sa procentom invalidnosti sto posto.
Fahrudin Hasanović, predsjednik Saveza RVI TK u razgovoru za Preporod naglašava da nisu zadovoljni malim mjesečnim primanjima, kao i dopunskim pravima ratnih vojnih invalida u oblasti stambenog zbrinjavanja.
– Ratni vojni invalid do 60 posto invalidnosti mjesečno prima 180 KM. Sa većim postotkom invalidnosti veća su i primanja. Tako da RVI od 70 do 100 posto invalidnosti mjesečno primaju od 400 do 1200 KM, ovisno o procentu invalidnosti. Međutim, mi nismo zadovoljni tim primanjima.
Kada je riječ o dopunskim pravima, nismo zadovoljni procedurom oko stambenog zbrinjavanja RVI populacije. Oko 20 posto RVI nema riješeno stambeno pitanje. Vlada TK u ranijem periodu znala je izdvojiti 7 miliona KM za stambeno zbrinjavanje. U zadnjih nekoliko godina ne izdvaja se ništa. Sada imamo slučaj da Vlada TK izdvaja samo 300.000 KM za teško socijalno ugrožene borce. Taj novac ide za sanaciju kuća od poplava, ili renoviranje stambenih objekata – kazao je Hasanović.
Zakon o dopunskim pravima boraca TK podrazumijeva prednost djece RVI i šehidske djece pri upisu na fakultete i srednje škole, ukoliko pređu bodovni minimum koji predviđa zakon. Ratni vojni invalidi smatraju da treba vratiti dignitet boraca u bosanskohercegovačkom društvu, i da društvo u cjelini treba više da poštuje i uvažava ovu kategoriju.
Neusklađena zakonska procedura
Jedan od većih problema sa kojima se susreću osobe sa invaliditetom jesu nejednaka primanja po osnovu invalidnosti u Federaciji BIH i Republici Srpskoj. Do ovoga problema dolazi zato što naša država nema jedinstven zakon na nivou države koji tretira problematiku osoba sa invaliditetom.
– Postoje velike razlike u novčanim primanjima u FBIH i RS. Prva kategorija civilnih invalida sa 100 posto invalidnosti u FBIH ima 400 KM mjesečna primanja, a u RS svega 40 KM mjesečno. RVI imaju puno veća prava od civilnih invalida. Nakon formiranja nove vlasti očekujemo da će novi zakon koji je u proceduri doći u Parlament FBIH, kako bi se zakonskim okvirom to riješilo. Očekujemo da se taj zakon sa entitetskih nivoa prebaci na državni nivo – ističe Elvir Horhodžić, sekretar Saveza invalida Tuzlanskog kantona.
Savez invalida Tuzlanskog kantona ima oko 20.000 članova civilnih invalida. Međutim, manje od pet posto članova je zaposleno. U Savezu su mišljenja da je diskriminacija po osnovu zapošljavanja svakodnevno prisutna, i da invalidi teško dolaze do posla.
Problemi sa zapošljavanjem
Na evidenciji Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona trenutno je 99.316 nezaposlenih osoba, od toga je 1816 nezaposlenih osoba sa invaliditetom. Najviše je nezaposlenih ratnih vojnih invalida, ukupno 1001 je na evidenciji nezaposlenih.
– Nakon ratnih vojnih invalida, na evidenciji je 348 kategorisane omladine sa invaliditetom nezaposleno, zatim slijedi 247 osoba iz grupe ostali invalidi, 127 invalida rada je nezaposleno, 80 invalida civilnih žrtava rata i 13 vojnih mirnodobskih invalida – kazala je Jasna Bedak, stručna saradnica za informisanje Službe za zapošljavanje TK.
Značaj Fonda za zapošljavanje osoba sa invaliditetom
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom u FBIH, koji je usvojen prije tri godine uredio je ostvarivanje prava na zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Zakonom je predviđen kvotni koncept zapošljavanja osoba sa invaliditetom, prema kojem je svaki poslodavac obavezan da zaposli jednu osobu sa invaliditetom na svakih 16 zaposlenih radnika u okviru jedne firme, ustanove ili preduzeća. Ukoliko tu obavezu ne izvršava, poslodavac je obavezan u skladu sa zakonom, Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom uplatiti 25 posto od prosjećne plaće u FBIH na onaj broj zaposlenih koje je trebao da zaposli.
– Tokom 2013. godine Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom je za refundaciju uplaćenih poreza na dohodak i doprinose za zaposlene osobe sa invaliditetom u Tuzlanskom kantonu isplatio 361.673 KM, iznos za refundaciju prošle godine iznosio je 148.134 KM. Jedan poslodavac sa područja TK dobio je 50.000 KM poticaja za projekat održivosti postojeće razine zaposlenosti osoba sa invaliditetom u privrednim društvima, dok su gotovo 400.000 KM dobili poslodavci za novo zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Tokom 2013.godine za TK izdvojeno je 225.000 KM za projekat finansiranja i sufinansiranja zapošljavanja, dok je 220.000 KM izdvojeno za dodjelu stimulansa za zapošljavanje – ističe Šejla Hrustemović, portparol Fonda za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Tokom 2014.godine Fond je za projekat zapošljavanja osoba sa invaliditetom u TK raspodijelio 38.000 KM, za projekte u okviru kojih su zaposlene osobe sa invaliditetom izdvojeno je 157.000 KM, dok je za naknade uplaćenih poreza i doprinosa za zaposlene osobe sa invaliditetom izdvojeno 146.000 KM.
Tifa Tučić iz Tuzle preko Fonda za zapošljavanje osoba sa invaliditetom dobila je posao u tuzlanskom Udruženju osoba oštećenog vida. Obzirom da je Tifa Tučić slijepa osoba Fond je prilikom njenoga zaposlenja izdvojio novčana sredstva za nabavku računara i ostale potrebne opreme prilagođene slijepima, koja je neophodna za rad. Kako bi se radno mjesto prilagodilo slijepoj osobi.
– Prije sedam godina diplomirala sam engleski jezik i knjiženost, nisam mogla naći svoj posao u struci, iako sam konkurisala u školama i institucijama. Zahvaljujući Fondu dobila sam posao u Udruženju osoba oštećenog vida. U međuvremenu sam položila ispit za sudskog tumača, imam svoje klijente kojima prevodim – kazala je Tučić.
Arhitektonske barijere
Arhitektonske barijere spadaju u grupu većih problema sa kojima se susreću invalidi na području Tuzle i Tuzlanskog kantona. Mnogobrojne zdravstvene, obrazovne, i ostale javne ustanove i preduzeća, kao i privatne firme nemaju adekvatan arhitektonski pristup ili lift prilagođen osobama sa invaliditetom.
Tuzlanski Dom zdravlja, iako primarna medicinska ustanova na području Tuzle i kantona, još uvijek nema lift za invalide. Zbog nepostojanja lifta u ovoj ustanovi invalidi sa područja TK u nekoliko su navrata od nadležnih institucija zahtijevali da se ovaj problem što prije riješi. Međutim, Dom zdravlja u Tuzli još uvijek nema lift koji bi invalidima omogućio lakši pristup i brže korištenje zdravstvenih usluga.
– Mi smo pokrenuli inicijativu i poslali projekat Općini Tuzla i Zavodu za zdravstveno osiguranje TK na dalje razmatranje, jer je to kapitalni projekat – rekao je Adis Nišić, glasnogovornik tuzlanskog Doma zdravlja.
Vedran Lakić, šef Službe za razvoj, poduzetništvo i drušvene djelatnosti Općine Tuzla u razgovoru za Preporod naglasio je da je projektna dokumentacija ugradnje lifta u Dom zdravlja gotova. Lakić ističe da će ugradnja lifta koštati 150.000 KM, ali da se još uvijek ne zna kada će tačno Dom zdravlja dobiti lift za invalide.
Džamije prilagođene osobama sa invaliditetom
Za razliku od mnogobrojnih javnih ustanova i preduzeća koja još uvijek nemaju adekvatan pristup za invalide, većina tuzlanskih džamija ima adekvatne pristupe, što vjernicima sa invaliditetom znatno olakšava ulazak u džamije i odlazak na namaze.
– U Tuzli imamo džamije sa ugrađenim prilazima za invalide. Prilikom projektovanja i izgradnje novih džamija vodi se računa o tome, kao i prilikom sanacije postojećih džamija. U centru Tuzle imamo nekoliko džamija sa prilazima. Također, i u prigradskim naseljima imamo nekoliko džamija sa prilazima za invalide. Džemati vode računa o tome, pa se po potrebi naprave prilazi za vjernike sa invaliditetom – naglašava Elmedin Avdibašić, referent za vakuf MIZ Tuzla.
Mnogobrojni problemi slijepih osoba
Slijepe osobe jedna su od najranjivijih kategorija osoba sa invaliditetom. Nepristupačne ulice i neadekvatan prostor za kretanje, kao i nepristupačno obrazovanje zadaju velike probleme slijepim ljudima.
– Tuzla ima samo dva semafora sa zvučnom signalizacijom radi bezbjednijeg prelaska ulice slijepih. Problem je što ti semafori nisu funkcionalni, ne čuje se dovoljno zvučna signalizacija. Trotoari su puni parkiranih automobila i otvorenih šahtova. Nedavno smo uputili inicijativu Komisiji za ljudska prava Gradskog vijeća Tuzla, da se obrati pažnja na poboljšanje uslova kretanja slijepih osoba. Postoji niz prepreka za slijepe u obrazovanju. Knjige nisu na brajevom pismu, nema gradiva na mp 3 ili audio formatu. Slabovidni učenici nemaju literature za svoje individualne potrebe – ističe Tifa Tučić, izvršna direktorica Udruženja osoba oštećenog vida Tuzla.
Tučić smatra da je poseban problem mali broj zaposlenih i vrlo uzak izbor zanimanja za koje se mogu obrazovati slijepe osobe. Radi se uglavnom o telefonistima i fizioterapeutima, gdje već ima velika hiperprodukcija kadra. Slijepe osobe nemaju prednost pri upisu u srednje škole i fakultete, niti prednost kod stipendiranja ili manje upisnine na studije, kao pojedine kategorije invalida.
Prema važećem zakonu slijepe osobe nemaju personalnog asistenta, imaju 403 KM dodatka za prvu kategoriju invalidnosti za tuđu njegu i pomoć.
(Izvor: Preporod; autor: Džanan Ribić)
Deseta sjednica Upravnog odbora održana je 05. marta 2015. godine u Sarajevu u prostorijama Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Na zahtjev Koordinacionog odbora organizacija osoba sa invaliditetom Unsko-sanskog kantona predstavnici Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom su 12. februara 2015. godine obavili posjetu ovom kantonu, gdje je upriličen radni sasatanak sa predstavnicima organizacija osoba sa invaliditetom, predstavnicima lokalnih vlasti i OSCE-om.
Na poziv Udruženja slijepih kantona Sarajevo, koordinatora programa Implementacije Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom je u periodu 27- 29 januara 2015. godine uzeo aktivno učešće na konferenciji pod nazivom„Konferencija o pravima osoba sa invaliditetom i Strategija za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom”, održanoj u Neumu.
U Fondu je od sutra planirano potpisivanje ugovora sa poslodavcima radi novog zapošljavanja osoba sa invaliditetom, kao i sa osobama sa invaliditetom, koje će se samozaposliti, a koji su dobili sredstva prema posljednjem Javnom pozivu iz oktobra 2014. godine. Potpisivanje će se izvršiti u narednih deset dana, prema unaprijed dogovorenim terminima o kojima će korisnici, -ukoliko već nisu, biti blagovremeno obavješteni. 
Nakon završetka potpisivanja Ugovora sa privrednim društvima za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i zaštitnim radionicama, koje je otpočelo 13.01.2015. godine u prostorijama Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, danas je uspješno okončano potpisivanje ugovora i po preostalom lotu Javnog poziva za finansiranje i sufinasiranje programa i projekata u 2014. godini, tj. sa samostalnim poduzetnicima kojima će biti raspodijeljena sredstva Fonda za odživost njihove djelatnosti.
U utorak, 13.01.2015. godine, u sjedištu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom počelo je potpisivanje ugovora između ove ustanove i predstavnika pravnih subjekata, koji su ostvarili podršku za finansiranje i sufinansiranje programa i projekata po objavljenom Javnom pozivu od 30.10.2014.godine. Ugovori će se potpisivati sa ukupno 98 poslodavaca, odnosno privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, zaštitnih radionica, novoosnovanih privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i samostalnih poduzetnika koji će sprovoditi programe i projekte prema 5 različitih oblasti na koju se isti odnose.